Institut Čačak
Telefon

032 321 375

Email

Pošaljite e-mail

Adresa

Kralja Petra I br. 9, Čačak

Kako do nas?
Institut Čačak
  • Naslovna
  • O Nama
    • Istorijat
    • Delatnost
    • Menadžment
    • Naučno veće
    • Javne nabavke
    • Webmail za zaposlene
  • NAUKA
    • Istraživači
    • Odeljenja
    • Laboratorije
    • Projekti
      • Domaći projekti
      • Međunarodni projekti
    • Konferencije
  • SORTE
    • Jabuka
    • Kruška
    • Dunja
    • Šljiva
    • Breskva
    • Kajsija
    • Trešnja
    • Višnja
    • Jagoda
    • Malina
    • Kupina
    • Crna ribizla
    • Orah
  • Web shop
  • Sadni materijal
    • Proizvodnja sadnica
    • Web prodavnica sadnica
  • Publikacije
    • Izdavačka delatnost
    • Otvorena nauka
    • Repozitorijum
    • Biblioteka
  • Vesti
  • Kontakt
  • SR
  • EN

Valjevka

Opšte karakteristike

Stablo Valjevke je srednjebujno, sa dosta gustom piramidalnom krošnjom. Ugao grananja je dosta veliki. Grane su dobro garnirane rodnim drvetom. Rađa na majskim kiticama i na jednogodišnjim granama. Cvetni pupoljak sadrži prosečno 2 cveta. List je varijabilnog oblika i krupnoće, zavisno od starosti i rodnosti: eliptičnog do jajastog sa zašiljenim i zaobljenim vrhom koji je različito nazubljen. Peteljka je srednjedugačka do dugačka, bez žlezda. Kod stabala koja su prerodila list je vrlo sitan. Cvet je srednje krupnoće, sa belim laticama. Cvetni elementi dobro su razvijeni. Cveta srednje pozno, nešto posle Stenleja. Samooplodna je sorta. Rano prorodi (u drugoj ili trećoj godini po sadnji). Rađa redovno i obilno. Da bi se dobio dobar kvalitet plodova, obavezna je redovna i oštra rezidba (ima veliki rodni potencijal). Srednje je osetljiva prema prouzrokovačima plamenjače (Polystigma rubrum Pers.) i rđe (Puccinia pruni spinosae Diet.) šljive. Osetljiva je prema prouzrokovaču monilije cveta (Monilinia laxa Aderh et Ruhl.), a relativno otporna prema truleži plodova. Tolerantna je prema virusu šarke šljive (plum pox virus). Na plodovima ne ispoljava simptome. Kompatibilna je sa svim ekonomski važnim podlogama za šljivu (sejanac dženarike, GF 655.2, Ishtara Ferciana, Fereley Jaspi, GF 8.1 idr.).

INFO
  • Roditelji Agen 707 x Stenley
  • Hibridizacija 1959. godine
  • Priznata 1985. godine
  • Selekcionari Dobrivoje Ogašanović, Vojin Bugarčić, Ljubica Janda, Milojko Ranković i Staniša Paunović
  • Uspeh Globalni

Karakteristike ploda

Plod je srednje krupnoće do sitan, zavisno od prinosa (prosečno 30 g), iako varira od 22 do 40 g. Dimenzije ploda su: visina - 46,5 mm, širina - 32,5 mm i debljina - 31,6 mm. Ovalnog je oblika, sužen prema peteljci. Pokožica je srednje debljine, čvrsta, atraktivne plave boje, sa obilnim pepeljkom. Meso je žuto, čvrsto, sočno, izvrsnog slatko-nakiselog ukusa. Sadrži 20,5% rastvorljivih suvih materija, 10,5% šećera (4,95% glukoze, 1,1% fruktoze i 4% saharoze) i 1,07% ukupnih kiselina. Koštica je srednje krupnoće (1,47 g), izduženo ovalnog oblika, drap boje. Potpuno se odvaja od mesa. Dimenzije koštice su: visina - 26,9 mm, širina - 13,2 mm, debljina - 7,5 mm.


Vreme zrenja

Sazreva krajem avgusta i početkom septembra, nešto pre Požegače. Odlično podnosi manipulaciju i transport.


Ocena

Vrlo je kvalitetna sorta, tolerantna prema virusu šarke šljive i pogodna za sušenje i proizvodnju rakije. Daje vrlo kvalitetnu suvu šljivu za 65% krupniju od Požegače. Od 3,3 kg sveže dobije se 1 kg suve šljive.


Šljiva

DRUGE SORTE ŠLJIVA

Šljiva

ČAČANSKA RANA

Šljiva

ČAČANSKA NAJBOLJA

Šljiva

ČAČANSKA LEPOTICA

Šljiva

ČAČANSKA RODNA

Šljiva

ČAČANSKI ŠEĆER

Šljiva

JELICA

Šljiva

VALERIJA

Šljiva

MILDORA

Šljiva

TIMOČANKA

Šljiva

BORANKA

Šljiva

KRINA

Šljiva

POZNA PLAVA

Šljiva

ZLATKA

Šljiva

NADA

Šljiva

DIVNA

Šljiva

PETRA

Šljiva

LANA

Institut za voćarstvo, Čačak
Mesto gde se rađaju najbolje sorte voćaka

O NAMA

  • Delatnost
  • Sorte šljiva
  • Sadni materijal
  • Kontakt

BRZI LINKOVI

  • Korisni linkovi
  • Časopis VOĆARSTVO
  • Vreme u Čačku
  • Kvalitet vazduha

vesti

  • Smotra šljivovica 26. Jun 2025.
  • dunja Makrena 06. Jun 2025.
Copyright © 2015-2025 Institut za voćarstvo. All rights reserved.