Institut Čačak
Telefon

032 321 375

Email

Pošaljite e-mail

Adresa

Kralja Petra I br. 9, Čačak

Kako do nas?
Institut Čačak
  • Naslovna
  • O Nama
    • Istorijat
    • Delatnost
    • Menadžment
    • Naučno veće
    • Javne nabavke
    • Webmail za zaposlene
  • NAUKA
    • Istraživači
    • Odeljenja
    • Laboratorije
    • Projekti
      • Domaći projekti
      • Međunarodni projekti
    • Konferencije
  • SORTE
    • Jabuka
    • Kruška
    • Dunja
    • Šljiva
    • Breskva
    • Kajsija
    • Trešnja
    • Višnja
    • Jagoda
    • Malina
    • Kupina
    • Crna ribizla
    • Orah
  • Web shop
  • Sadni materijal
    • Proizvodnja sadnica
    • Web prodavnica sadnica
  • Publikacije
    • Izdavačka delatnost
    • Otvorena nauka
    • Repozitorijum
    • Biblioteka
  • Vesti
  • Kontakt
  • SR
  • EN

ŠLJIVA (Prunus domestica L.)

Dugoročni ciljevi oplemenjivanja Evropske šljive (P. domestica L.) su stvaranje novih sorti prilagođenih agroekološkim uslovima umereno-kontinentalne klime. Nove sorte treba da su otporne prema niskim zimskim temperaturama, poznim prolećnim mrazevima i suši. Trajna je orijentacija ka stvaranju sorti tolerantnih i otpornih prema šarki šljive (plum pox virus) i najčešćim gljivičnim oboljenjima (Polystigma rubrum (Person) De Candolle i Puccinia (Tranzschelia) pruni-spinosae (Pers.) Diet.) Prednost je potrebno dati samooplodnim sortama, redovne i obilne rodnosti. Što se tiče habitusa, selekciju usmeriti u pravcu stvaranja sorti širokopiramidalne, umereno guste krune sa širokim uglovima grananja i elastičim granama koje se ne lome pod teretom plodova.
Stone sorte treba da imaju krupne plodove (preko 100 g) sa plavom bojom pokožice, privlačnog izgleda, žutog, čvrstog, sočnog, slatko-nakiselog mezokarpa koji se odvaja od koštice i koji dobro podnosi rukovanje i prevoz, a dugo zadržavaju svežinu i dobar izgled i kvalitet.
Sorte za sušenje treba da imaju srednjekrupne plodove (30 do 50 g), ovalnog oblika, da sadrže preko 20% rastvorljivih suvih materija, da imaju čvrsto meso žute boje koje se odvaja od koštice, da dobro podnose manipulaciju i transport, da ne pucaju na kiši, da se lako i brzo suše i da pri tome ne pucaju i ne ispuštaju sok.
U cilju produženja sezone sušenja i korišćenja u svežem stanju treba nastojati da se dobiju sorte sa što ranijim, kao i sa vrlo poznim sazrevanjem.
Sorte za druge vidove prerade ili sorte kombinovanih osobina (kompot, pekmez, džem, slatko, rakija) treba da imaju visok sadržaj šećera, dobar ukus, odgovarajuću boju pokožice i mezokarpa, konzistenciju mesa i da redovno i obilno rađaju.

Čačanska rana
Šljiva

Čačanska rana

1975.

Čačanska najbolja
Šljiva

Čačanska najbolja

1975.

Čačanska lepotica
Šljiva

Čačanska lepotica

1975.

Čačanska rodna
Šljiva

Čačanska rodna

1975.

Čačanski šećer
Šljiva

Čačanski šećer

1975.

Valjevka
Šljiva

Valjevka

1985.

Jelica
Šljiva

Jelica

1986.

Valerija
Šljiva

Valerija

1986.

Mildora
Šljiva

Mildora

2004.

Timočanka
Šljiva

Timočanka

2004.

Boranka
Šljiva

Boranka

2004.

Krina
Šljiva

Krina

2005.

Pozna plava
Šljiva

Pozna plava

2008.

Zlatka
Šljiva

Zlatka

2008.

Nada
Šljiva

Nada

2012.

Divna
Šljiva

Divna

2018.

Petra
Šljiva

Petra

2018.

Lana
Šljiva

Lana

2019.

Institut za voćarstvo, Čačak
Mesto gde se rađaju najbolje sorte voćaka

O NAMA

  • Delatnost
  • Sorte šljiva
  • Sadni materijal
  • Kontakt

BRZI LINKOVI

  • Korisni linkovi
  • Časopis VOĆARSTVO
  • Vreme u Čačku
  • Kvalitet vazduha

Poslednje vesti

  • dunja Makrena 06. Jun 2025.
  • Izbor u zvanje 09. maj 2025.
Copyright © 2015-2025 Institut za voćarstvo. All rights reserved.